Klaudije Ptolomej - o razvoju kartografije. . .

Okosnicu autorova rada cini analiza drevnih zemljopisa na kojima se spominju ili prikazuju nasi krajevi.
No ponajprije je pozornost usmjerio na djelo helenistickog geografa i astronoma Klaudija Ptolemeja, koji je zivio u Aleksandriji u drugom stoljecu poslije Krista. Ptolemejevo djelo 'Uvod u geografiju' smatra se najvecim dometom anticke kartografije. Na zalost, nije se ocuvao izvornik njegova djela nego su do nas dosli srednjovjekovni prijepisi koji se ipak drze vjerodostojnima. To se djelo sastoji od osam knjiga: sedam govori o opcima nacelima geografije a u osmoj knjizi je atlas s kartama. I danas je to klasicno djelo koje je postavilo temelje znanosti geografije. Na osnovu Ptolemejeve karte moze se razabrati koliko je helenisticki svijet poznavao Zemlju. Nama je, pak, zanimljivije kako su na tom zemljopisu prikazani i opisani nasi krajevi.
Prof. Markovic daje podrobnu analizu Ilirika i Panonije na Ptolemejevoj tzv. Petoj karti Europe. Potom ce ukratko propitati srednjovjekovne domete kartografije i naposljetku se osvrnuti na problem longitude s kojim i pocinje prica o drevnim zemljopisima. Naime, Mirko Markovic zeli ukazati na cinjenicu da su jos drevni Grci znali kako se moze rijesiti problem longitude, ali nije bila razvijena tehnicka podloga koja bi to omogucila. Za razliku od Dave Sobel, autorice djela Longituda, koja svu zaslugu pripisuje engleskom uraru Harrisonu, prof. Markovca smatra da je do tog otkrica doslo postupnim razvojem na osnovu brojnih radova i istrazivanja svih prethodnih narastaja.