Buntovnici iz Villefranchea : pobuna jednog bataljona u njemackim SS-trupama u septembru 1943.

17. septembra 1943, u Villefranche-de-Rouergue (na jugozapadu Francuske), izbila je pobuna u jednoj SS-diviziji. Prema Himmlerovom planu, ova divizija je, uglavnom, bila sastavljena od prisilno regrutiranih muslimana iz Bosne i Hercegovine i Hrvata. Pobunjenici su ubili pet njemackih oficira, nekoliko sati su bili gospodari grada, a zatim postali zrtve masovnog kaznjavanja. Dvadesetak njih ce biti pogubljeno na licu mjesta, drugi ce biti deportirani u logore smrti.
Ovaj dogadjaj, neprijatan za sve ukljucene strane (Njemacku, Jugoslaviju, Francusku, ali i za Englesku), je brzo zataskan. Nakon dugog istrazivanja, dva autora, u svjetlu dokumenata dobivenih iz francuskih, njemackih, hrvatskih, bosanskih, srpskih i americkih arhiva, nude zapanjujucu rekonstrukciju ovog dogadjaja. Ovo nije bio dogadjaj lokalnog znacaja, vec, naprotiv, ova pobuna baca novo svjetlo na politicke interese u Drugom svjetskom ratu, od kojih se neki, nakon posljednjeg rata u bivsoj Jugoslaviji, ponovo mogu prepoznati. Kroz proucavanje ove znacajne epizode, knjiga pokazuje kako se gradi, od razlicitih i proturjecnih istina, historijska prica, koja se moze uvijek preradjivati.
Osnovno pitanje je slijedece: da li, danas, iko ima pravo da ponovo odredjuje nacionalni identitet pobunjenika prema historiji koja se odvijala nakon njihove smrti? Je li dovoljno to sto ove redefinicije a posteriori imaju politicke implikacije i ciljeve, da bi bile ozakonjene?

Na razini suvremene povijesne znanosti, knjiga razotkriva danas dostupnu istinu o pobuni u kontekstu Drugoga svjetskog rata u Europi i Hrvatskoj. Istovremeno svojom pitkoscu, svojstvenom akcijskom romanu uzbudljive radnje, s mnogo zivopisnih pojedinosti, ne da citatelju odahnuti prije nego sto za mladicima iz ratnih vojarni u Villefrancheu prijedje putem dugim oko 400 stranica teksta, dokumenata, fotografija...
...Ako je predugo bilo upitno kako zvati i kako slaviti pobunjenike iz Villefranchea - ostatak 13. bataljuna, najvecim dijelom istrijebljenog u koncentracijskim logorima (o cemu su nadasve zanimljiva svjedocanstva tadasnjih logorasa Eduarda Calica i Rudija Supeka), bio je ukljucen u Handzar diviziju - o nastanku knjige Mirka D. Grmeka i Louise L. Lambrichs i njenim ciljevima nema dilema. Osim o pobunjenicima iz Villefranchea s kolovodjama, koji pred nas iskrsavaju svojim mladim licima i nesretnim sudbinama, ova knjiga izravno govori i o sebi samoj. Ona na vise mjesta nenametljivo razlaze kako se valja sto vise pribliziti povijesnoj istini, izrijekom navodeci sta to znanstveni pristup pisanju povijesti dijeli od 'patriotskoga' odnosno pobjednickoga…

Mikrohistorija, znalacki proucena, koja potpuno rezonira s makrohistorijom Drugog svjetskog rata i makrohistorijom Jugoslavije. . . Rijetka studija jednog mikrohistorijskog slucaja nekoliko stotina esesovaca porijeklom iz Bosne i Hercegovine (u hrvatsko doba), sicusnog dogadjaja u sirini svjetskog sukoba je izvedena na tako magistralan nacin da bi se on ispoljio u jednoj mikrohistoriji u svoj svojoj slozenosti. . . i osvijetlila sadasnjost. . .

- Francois Maspero, Le Monde