Bosna : kratka povijest

Knjiga britanskoga historicara i publiciste Noela Malcolma 'Povijest Bosne' djelo je jedinstveno u cjelokupnoj dosadasnjoj bosanistici. U njemu je pregledno i znanstveno fundirano obuhvacena cijela epoha bosanske povijesti od prvih spomena imena zemlje u X. stoljecu, pa do 1992. godine, kada se na nju srucila posljednja u nizu povijesnih katastrofa: velikosrpski osvajacki rat.

Ovu sam knjigu pisao u kolovozu i rujnu 1993. obuzet gotovo posvemasnjim ocajem zbog buducnosti Bosne. Cinilo se daje vanjski svijet odustao od svakog ozbiljnijeg pokusaja da spasi Bosnu od propasti; cinilo se isto tako da su srpski politicari i vojni zapovjednici koji su isplanirali osvajanje teritorija i masovno protjerivanje pucanstva gotovo postigli sve svoje ciljeve. Pa ipak, danas, u veljaci 1995., kad pisem ovaj predgovor, Bosna je jos tu. Njezina buducnost, iako neizvjesna, ulijeva sada vise nade nego prije 18 mjeseci. Zasluga je to hrabrosti i odlucnosti samih naroda Bosne i Hercegovine - Muslimana, Hrvata, demokratskih Srba i ostalih - koji su odbili poslusati savjet vanjskog svijeta neka se pomire s 'neminovnim' porazom. Prva i posljednja lekcija koju odatle moze izvuci svaki povjesnicar glasi: nista nije uistinu neminovno u ljudskoj povijesti.

Kako je jedan britanski povjesnicar uopce dosao na to da pise o povijesti upravo ove balkanske zemlje? Odgovor se krije u spoju mojih povjesnicarskih i publicistickih interesa koji su se iznenada poklopili zbog tragicnih okolnosti ovoga rata. Gotovo od prvoga dana ratovanja u Bosni, zapadni su mediji bili puni mitova, lazi i zabluda o naravi povijesti Bosne opcenito i o uzrocima rata posebice.

Dok sam proucavao te mitove (nastojeci ih suzbiti clancima koje sam pisao za britanske novine), uocio sam da se u mnogima od njih odrazava slican nacin razmisljanja; svrha im je bila opravdavanje srpskog napada na Bosnu i osporavanje bosanske vlasti, stovise, osporavanje i same ideje bosanske drzave. Tako se zbog tvrdnje da su ovaj rat izazvale vjekovne etnicke mrznje ne samo cinilo da je rat neminovan (kao rezultat prastarih povijesnih sila) nego je bosanska vlast svedena na isti status kao i agresor - na status obicne 'etnicke skupine'. (Jos i danas, nakon gotovo tri godine rata na vojnim zemljovidima UNPROFOR-a u Sarajevu, polozaji bosanske vojske oznaceni su kao 'muslimanski.)

Isto tako, misljenje da je Bosna 'umjetna tvorevina' koju je 'izmislio' Tito, osporavalo je bosansku drzavu i stvaralo dojam da bosanska vlada ne predstavlja pravu drzavu nego samo arbitrarno podrucje na zemljovidu. Stoga je opca tendencija svih ovih mitova bila da opravda srpski napad na Bosnu i Hercegovinu i ujedno pribavi kakvo-takvo opravdanje politici zapadnih zemalja, ciji je stav podrazumijevao da treba prihvatiti osvajanje 70 posto ukupnog bosanskog teritorija kao svrseni cin i izvrsiti pritisak na bosansku vladu da prizna poraz.

Najprije sam kanio napisati knjizicu pod naslovom 'Mitovi i zablude o povijesti Bosne', u kojoj sam se htio okomiti na najeklatantnije primjere tih pogresaka. Ali, kako je vrijeme prolazilo, sve sam vise uvidjao da toliki mitovi slobodno kruze zapadnim medijima zato sto nema jednostavnog, objektivnog i koliko-toliko iscrpnog pregleda sveukupne povijesti Bosne i Hercegovine na engleskom jeziku (pa ni na drugim jezicima, koliko znam). Stoga sam nakanio napisati takav pregled. Smatrao sam da je takva nakana u isti mah i nuzna i pomalo paradoksalna. Da nije bilo rata, ja ne bih napisao ovu historiju Bosne. Pa ipak, mislim da su jedine bitne historijske cinjenice koje treba znati da bi se razumjeli uzroci ovoga rata cinjenice iz politicke povijesti Jugoslavije (nadasve politicke povijesti Srbije) u posljednjih sedam-osam godina. Osnovni razlog radi kojeg pisem i o drevnoj povijesti Bosne jest taj sto mislim da se uzroci ovoga rata ne kriju u drevnoj povijesti Bosne - i daje stoga potrebno opovrgnuti sve one pseudohistorijske teorije koje tvrde suprotno. ( Noel Malcolm - Povijest Bosne )