Epistemologija je podrucje filozofije koje se bavi problemima znanja. U knjizi je epistemologija, medutim, shvacena u sirem smislu od onog u kojem se epistemologija razumijeva kao puka teorija znanja. Takva epistemologija u uzem smislu bavi se 'velikim' epistemoloskim pitanjima o tome sto je znanje i koji su uvjeti znanja, opravdanja i istine. Medutim, u sirem smislu epistemologija obuhvaca i pitanja izvora spoznaje, mehanizama stjecanja znanja i sva ostala pitanja koja se ticu fenomena spoznavanja i posjedovanja znanja. U nastojanju da pokazemo kako su se epistemoloski problemi artikulirali i kako su se razvijale najznacajnije teorije u odgovarajucim intelektualnim kontekstima, usredotocile smo se na anticku i novovjekovnu filozofiju koje zasigurno predstavljaju samu srz filozofske klasike. U antologiji su obuhvacena kljucna stajalista najistaknutijih predstavnika anticke i novovjekovne misli o problemima spoznavanja i znanja medu kojima su Platon, Aristotel, stoici, epikurovci, skeptici, René Descartes, John Locke, G. W. Leibniz, George Berkeley, David Hume, Thomas Hobbes, Immanuel Kant i G. W. F. Hegel.
Ova antologija ima cilj popuniti veliku prazninu u studiju filozofije koja je posljedica svojevrsne predrasude da je epistemologija ponajprije tema suvremene filozofije. Zbog toga su izgubljeni iz vida veliki epistemoloski problemi koje su postavili klasicni filozofi, a koji su suvremene filozofe motivirali na istrazivanja. To su pitanja poput, primjerice, ovih: Mogu li dokazati da vanjski svijet postoji? Kako znam da su predmeti koje vidimo upravo takvi kakve vidimo? Je li moguce razlikovati slucaj ispravnog opazanja od iluzije, halucinacije ili sna? Radamo li se s nekim urodenim znanjem? Smijemo li se osloniti na druge ljude i povjerovati onome sto nam govore? Moramo li znati (logicka) pravila prema kojima zakljucujemo da bismo mogli reci da znamo ono sto smo zakljucili? Ometaju li emocije formiranje ispravnih vjerovanja o svijetu i drugima? I mnoga druga.
Ovu smo antologiju sastavile tako da kombinira s jedne strane problemski i povijesni pristup, a s druge suvremeni i klasicni pristup. Naime, problemi su koncipirani na nacin na koji se razmatraju epistemoloski problemi u suvremenim raspravama, ali su stajalista izlozena kronoloskim redom na nacin da se moze razumjeti kako su pitanja postavljana i kako su se rasprave razvijale kroz anticku i novovjekovnu filozofiju. Cilj nam je bio, izmedu ostaloga, uciniti klasicne filozofe i njihove misli o spoznaji i znanju blizim studentima i onima koji ulaze u avanturu filozofskog razmisljanja o ovim temama, s nadom da ce u njima naci mnogo zanimljivih ideja koje smo mi nasle.
(Autorice)
U Hrvatskoj, a prema mojim spoznajama ni u regiji, ne postoji drugo djelo slicna sadrzaja i kakvoce.
Elvio Baccarini
Procitajte vise...
.gif)
